|
|
Bediüzzaman Said Nursi Said Nursi predstavlja islamskog mislioca i obnovitelja islamske misli iz perioda u poslednjih decenija Osmanskog hilafeta i prvihtrideset pet godina Republike Turske.To je vrijeme slabljenja i potpunog nestajanjaOsmanskog carstva, vrijeme ukidanja hilafeta te vrijeme uspostavljanja Republike Turske na laicisticko-sekularistickim osnovima. Nakon temeljitih promjena na sekularistickom uredenju Turske minulih desetljeca uglavnom se govorilo o Ataturku Mustafa Kemal-paši kao izbavitelju i spasitelju Turske, osnivacu moderne Republike Turske, a malo se govorilo o njegovoj ulozi uništitelja duhovno vjerskih vrijednosti, kao što se malo govorilo i o golemom otporu koji su islamski orijentirani intelektualci poput Saida Nursija pružali totalno sekularistickom konceptu uredenja društva i države. Pojavu Nursija, prema tome, treba razumijevati u kontekstu historijskih zbivanja tokom devetnaestog i pocetkom dvadesetog stoljeca. Od prve polovine devetnaestog stoljeca zbivanja u i oko Osmanskog carstva su dirigirana projektom njegove podjele od Francuske, Engleske, Austrije i Rusije. Kroz cjelo ovo stoljece je evidentno djelovanje spomenutih sila na promicanju ideja nacionalizma koje su podsticale razne autonomne pokrete cije je otcepanje od centralne vlasti kao i ulazak u nove sfere podjele trebalo da dovede do konacnog sloma Carstva i do ukidanja institucije hilafeta. Said Nursi trajanje islamske ideje vidi u povezivanju pristalica islama na širem i demokraticnijem planu, a ne u okviru jcdne apsolutisticke monarhije. ... Zbog neprihvatanja borbe za nacionalnu ideju on je izbjegavao politicko djelovanje, mada je politicarima laicisticke Turske smetao sa svojim islamskim idejama pa je cesto bez krivnje svrstavan u red politickih prijestupnika i kao takav cesto i osudjivan. U zatvorima i izgnanstvima je proveo koliko i Mendela ili Adem Demaci, ali svoj zatvorski staž nije kapitalizirao na nacin politicke promocije nego na širenju svojih vjerskih ideja.
|